Karijes je jedno od najčešćih oboljenja zuba koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Nastaje kao posljedica razgradnje zubne cakline pod djelovanjem kiselina koje proizvode bakterije u usnoj šupljini. Ovaj proces, ako se ne liječi na vrijeme, može uzrokovati propadanje dubljih slojeva zuba, što dovodi do bolova, infekcija, a u najgorim slučajevima i gubitka zuba.
Unatoč napretku u dentalnoj medicini, karijes i dalje predstavlja značajan javnozdravstveni problem, posebno među djecom i adolescentima. U ovom članku istražit ćemo glavne uzroke, njegove simptome te kako ga učinkovito spriječiti.
Karijes je jedno od najčešćih oboljenja zuba koje pogađa ljude svih dobnih skupina.
Uzroci karijesa
Karijes se razvija kada se bakterije, poput Streptococcus mutans, nakupe na površini zuba i hrane ostacima ugljikohidrata iz hrane i pića. Tijekom vremena, bakterije proizvode kiseline koje razgrađuju caklinu, otvarajući put za nastanak šupljina. Rizik od karijesa povećavaju:
Loša oralna higijena
Nepravilna prehrana bogata šećerima i kiselinama
Genetski faktor
Osim toga, nedostatak pljuvačke, koja ima zaštitnu funkciju, može ubrzati proces razvoja karijesa. Redovito pranje zubi i čišćenje međuzubnih prostora presudni su za uklanjanje plaka, glavnog uzročnika ovog stanja.
Simptomi i razvoj ove bolesti zuba
Karijes započinje kao mala bijela mrlja na zubu, što je znak gubitka minerala iz cakline. U ranim fazama može proći nezapaženo jer ne uzrokuje bol. Kako karijes napreduje, šupljina postaje vidljiva, a zub postaje osjetljiv na hladnoću, toplinu ili slatku hranu. Ako se ne liječi, bakterije prodiru dublje u zub, uzrokujući bol i moguće infekcije.
U poodmaklim fazama može doći do nastanka apscesa, što zahtijeva hitnu intervenciju stomatologa. Stoga je važno obratiti pažnju na prve znakove i redovito posjećivati stomatologa. On će na vrijeme vidjeti da se počinje razvijati te će ga početi liječiti od samog početka što je najbolje rješenje.
Prevencija karijesa
Kao i kod većine problema sa zubima, prevencija karijesa započinje pravilnom oralnom higijenom. Preporučuje se pranje zuba najmanje dva puta dnevno fluoridnom pastom i korištenje zubnog konca za čišćenje teško dostupnih područja. Prehrana također igra ključnu ulogu – smanjenje unosa šećera i kiselih napitaka može značajno smanjiti rizik.
Fluor, koji se nalazi u pastama za zube i ponekad u vodi, jača caklinu i čini je otpornijom na kiseline. Redoviti pregledi kod stomatologa omogućuju rano otkrivanje karijesa i sprječavanje komplikacija. Za dodatnu zaštitu mogu se koristiti zubni premazi (fisure), koji štite površinu zuba od nakupljanja plaka. Sve to kombinirano je najbolja zaštita od pojave karijesa.
